Sportsko jedriličarstvo

Sportsko jedriličarstvo je letenje letjelice teže od zraka nepokretnih krila, bez motora, a sposobne za jedrenje. Letjelice koje su opremljene s izvorom snage sposobnim da se ponovno pokreæu u letu zovu se motorne jedrilice. Let jedrilice poèinje polijetanjem, a završava slijetanjem, s tim da let nastupa nakon otkaèivanja. Let jedrilice se ocjenjuje nekompletnim ako se dogodi nesreæa za vrijeme leta kao što je pogibelj èlana posade unutar 48 sati nakon nesreæe ili ako koja osoba napusti letjelicu u letu.

Pravila za sportska takmièenja je propisala organizacija FAI, koja je osnovana 1905 g. u Francuskoj. Ona je 1937 g. uvrstila jedrilièarstvo u sportski program i registrirala rekorde u trajanju leta, dužini preleta i dosegnutoj visini. Evo neka važnija pravila iz FAI pravilnika:

Kategorije leta

  1. Udaljenost ; let od polazne toèke do nekog neodreðenog mjesta slijetanja
  2. Cilj ; let od oznaèene polazne toèke do odreðenog mjesta slijetanja. Cilj može biti uspjeh u daljini i brzini. Brzina se dobiva podjelom preletne udaljenosti sa preletnim vremenom izmeðu poèetnog vremena i završnog vremena na cilju.
  3. Visina ; let od polazne toèke sa slijetanjem na istom ili drugom mjestu za postignuæe visine. Dobivena visina-razlika izmeðu visine bilo koje niže toèke i slijedeæe najviše toèke registrirane barografom poslije otkaèivanja. Apsolutna visina -najveæa visina iznad nivoa mora postignuta poslije dobivanja visine od barem 5000 m.

Putanje leta

  1. Ravno; let bez okretnih toèaka.
  2. Cik-cak ; let samo s jednom okretnom toèkom.
  3. Cilj i povratak ; let s jednom okretnom toèkom i povratkom duž reciproène linije do mjesta povratka.
  4. Trokut ; let oko trokuta sa povratkom na mjesto polaska. Da bi let bio oznaèen kao rekord ni jedna strana trokuta ne smije imati manju dužinu od 28% ukupne dužine na zadatku, osim za trokute od 750 km ili više gdje nijedna strana ne smije imati manju dužinu od 23% ili veæu od 45% ukupne daljine na zadatku.

Definicije leta

Mjesto polijetanja jedrilice je centar aerodroma ili mjesto odakle jedrilica napušta zemlju. Toèka otkaèivanja je vertikalna projekcija toèke na kojoj se jedrilica otkaèuje od šlepa. Prijelaz preko startne linije ne prelazi 1000 m visine i 1km širine od mjesta koje je oznaèeno na zemlji.

Cilj je toèka na zemlji koja je prije polijetanja precizno odreðena naroèitom karakteristikom na zemlji ili geografskim koordinatama koje je napisao pilot ili deklarirano od organizatora natjecanja.

Prijelaz preko startne linije ne prelazi 1000m visine i 1km širine od mjesta oznaèenog na zemlji. Prijelaz preko završne linije ne prelazi 1000 m visine i 1km širine od mjesta oznaèenog na zemlji.

Završno vrijeme je vrijeme kada jedrilica preðe završnu liniju ili vrijeme kada jedrilica doðe na kraju mjesta slijetanja.

Preletna udaljenost je dužina luka velikog kruga na nivou mora kojoj je pridružena toèka polaska i završna toèka, ili ako postoje okretne toèke suma lukova velikog kruga na nivou mora za svaki krak zadatka.

Okretna toèka je postignuta kada je jedrilica viðena od promatraèa na zemlji da leti unutar odreðene promatraèke zone ne veæoj od 1000 m.

Rekordi

Imamo dvije kategorije rekorda i to svjetski i nacionalni rekordi. Nacionalni rekordi mogu biti postavljeni u bilo kojem dijelu svijeta. Oni æe biti kontrolirani i priznati od strane službenih promatraèa u zemlji pilota ili u onoj zemlji u kojoj je let izveden. FAI može nacionalni rekord priznati kao svjetski ako se preda molba u okviru jednog mjeseca nakon leta.

Vrste svjetskih i nacionalnih rekorda:

  1. ravna udaljenost
  2. ravna udaljenost do cilja
  3. udaljenost cilj-povratak
  4. udaljenost u trokutu
  5. brzina u trokutu za duljine 100, 300, 500, 750, 1000 km
  6. dobitak visine
  7. apsolutna visina

Meðunarodne jedrilièarske znaèke

FAI znaèke su standardne znaèke za uspjeh koje ne zahtijevaju da budu obnavljane. Kvalifikacije su iste u svakoj zemlji.

Srebrna znaèka: Udaljenost u pravoj liniji od najmanje 50km, trajanje leta najmanje 5 sati, na dobivenu visinu najmanje 1000m.

Zlatna znaèka: Udaljenost najmanje 300km, trajanje leta najmanje 5 sati, nakon otkaèivanja popeti najmanje 3000m.

Dijamant:

  • udaljenosti – najmanje 500km
  • cilja – leta od 300km u trokutu ili cilj povratka
  • visine – dobitak visine od najmanje 500m

Dijamant mogu nositi samo vlasnici srebrne i zlatne znaèke.

Znaèkom 1000km FAI nagraðuje pilote koji postignu udaljenost od najmanje 1000km.

Natjecateljske klase

  1. otvorena klasa, ukljuèujuæi 19m svjetski zlatni kup
  2. standard klasa
  3. 15m klasa
  4. 15m ogranièena klasa

Otvorena klasa

– bez specijalnih pravila, osim toga da jedrilice èiji raspon prelazi 19m mogu biti izabrane u svjetski zlatni kup.

Standard klasa

Obavezni zahtjevi:

  1. raspon – ne smije prelaziti 15000mm
  2. krila-nedopuštena bilo koja druga metoda korištenja profila krila veæa samo zglobom uèvršæenih flapsova i normalna upotreba ailorona
  3. sredstva za poveæanje otpora-jedrilica mora biti opremljena zraènim koènicama ili jednostavno zglobno uèvršæenim flapsovima ali ne oboje.
  4. balast-vodeni balast koji se može ispustiti u letu nije dozvoljen.

15m klasa

– ogranièenje je samo u maksimalnom rasponu od 15000mm.

15m ogranièena klasa

obavezni zahtjevi:

  1. krila-raspon ne veæi od 15000mm, bilo koja metoda promjene profila osim normalne upotrebe je zabranjena, sredstva za poveæanje uzgona su zabranjena.
  2. zraène koènice- mora biti opremljena , padobran za koèenje zabranjen.
  3. balast-vodeni balast koji se može ispustiti u letu je zabranjen

Osnivanje aeroklubova

U posljednjih 30 g. U svim državama se organiziraju aeroklubovi. Najbolji klubovi su bili iz Poljske, Njemaèke, Francuske, Engleske, Rusije i SAD. Kod nas danas je najpoznatiji u svijetu po svojim uspjesima aeroklub ¨Zagreb¨.

Natjecanja

Najveæu zaslugu za popularnost natjecanja je imala Meðunarodna Komisija za Jedrilièarstvo (ISTUS-Internationale Studienkommision fur Segelflug), koja je osnovana 1930. g. u Darmstadtu, izmeðu 16 država ukljuèujuæi i bivšu Jugoslaviju.

Prva veæa natjecanja su prireðivana u Švicarskoj, Njemaèkoj, Poljskoj i Èeškoj a prvo svjetsko prvenstvo je bilo Wasserkuppe u Njemaèkoj 1937. g. Sudjelovalo je 31 natjecatelja s 28 jedrilice.

Na olimpijadi u Berlinu 1936. g. su organizatori htjeli uvrstiti ovaj sport meðutim to se odgodilo za olimpijadu u Tokiu 1940. g. ali kako znamo tada je poèeo drugi svjetski rat tako da je i tada odgoðeno skoro 50g.

Na 10. svj. prvenstvu u V. Britaniji 1965. g. se prvi put natjeèe u otvorenoj i standardnoj klasi. U to vrijeme su se poèeli buniti klubovi koji nisu mogli pratiti razvoj jedrilica a time i osvajati odlièna mjesta u natjecanjima, pa je osnovana nova klasa tzv. RESTRICTED CLASS ili 15m FAI klasa.

13. svj. prvenstvo održano je u bivšoj Jugoslaviji u Vršcu 1972. g. Nastupilo je 82 natjecatelja iz 28 država. U standardnoj klasi je pobijedio poljak Wroblewski s orionom a u otvorenoj klasi Šveðanin Ax s nimbusom 2. Ovo je prvenstvo obilježeno kao prvo prvenstvo s lošom vidljivosti a kao rezultat toga su dva mrtva i dva koja su se spasila padobranom. Od natjecatelja iz bivše Jugoslavije u otvorenoj klasi je 27. bio Stepanoviæ a 32. Peperko, dok u standardnoj klasi na 31. mjestu je bio Frenz a na 44. Gatolin.

16.svj. prvenstvo je održano u Chateaurouxu u Francuskoj 1978. g. Na tom se prvenstvu po prvi put natjeèe u tri klase: standard, otvorenoj, i pop prvi put u 15m FAI klasi.

26.svj. prvenstvo je održano u Bayreuthu 1999. g. U standardnoj klasi je prvi bio Francuz Caillard. U 15m klasi je pobijedio Talijan Galetto.

U svakoj klasi su prevladavali dva tipa jedrilica: u standardnoj klasi discus 2 i LS8, u 15m klasi ventus 2 i ASW 27 te u otvorenoj klasi nimbus 4 i ASW 22 ili ASH 25.

Evo tablice rekorda sa svjetskog prvenstva 1986. g.:

DISCIPLINA
MUŠKI
JEDNOSJED
MUŠKI
DVOSJED
ŽENE
JEDNOSJED
ŽENE
DVOSJED
Prelet
Grosse,
ASW 12, 1460km
Georgeson/Georgeson
janus C, 993km
Karel,
LS 3, 949km
Pavlova/Filomeèkina
blanik, 864 km
Cilj
Georgeson/Drake
Nimbus 2, 1254km
Georgeson/Georgeson
janus C, 993km
Shaw J.
nimbus 2, 748km
Gorokova/Kozlova
blanik, 864km
Cilj i povratak
Knauff
nimbus 3, 1646km
Muller/Senne
janus C, 1052km
Grove D.
nimbus 2C, 1127km
Majewska/Malcher
halny, 617km
Prelet u trokutu
Grosse
ASW 17, 1306km
Grosse/Kohlmeyer
SB 10, 1112km
Shaw J.
nimbus 2, 854km
Apsolutna visina
Harris R.
grob 102, 14938m
Edgar/Klieforth
pratt-read, 13489m
Jackintell S.
astir CS, 12637m
Nott/Duncan
bocian, 10809m
Relativna visina
Bikle P.
SGS 1-23E, 12894m
Josefzak/Terczon
bocian, 11680m
Burns A.
skylark 3, 9119m
Dankowska/Matelska
bocian, 10809m
Brzina u trokutu
100 km
Renner I.
nimbus 3, 195km/h
Sommer/Andresen
janus C, 177km/h
Martin S.
LS 3, 139km/h
Dankowska/Gorzelack
halny, 126km/h
Brzina u trokutu
300 km
Grosse
ASW 17, 162km/h
Muller/Schaffner
AS 22-2, 149km/h
Muller I.
ventus B, 138km/h
Muller/Muller
janus C, 123km/h
Brzina u trokutu
500 km
Grosse
ASW 22, 159km/h
Muller/Senne
MU 2, 146km/h
Martin S.
LS 3, 133km/h
Dankowska/Piatek
halny, 93km/h
Brzina u trokutu
750 km
Grosse
ASW 22, 158km/h
Grosse/Kohlmeyer
SB 10, 131km/h
Hawkins
ASW 17, 110km/h
Brzina u trokutu
1000 km
Grosse
ASW 17, 145km/h
Grosse/Kohlmeyer
SB 10, 129km/h
Brzina u trokutu
1250 km
Grosse
ASW 17, 133km/h

Dvosjedi se na ovim natjecanjima vise ne natjeèu pa su osnovali svoje posebno natjecanje nazvano DUOCUP u nadi da se vrati popularnost dvosjedima. Od dvosjednih jedrilica važnije su bile janus, twin-star, ASK 21, i dr.

Danas se na natjecanjima natjeèe samo u jednosjednim jedrilicama i to u tri klase: standardnoj, otvorenoj i 15m, te u 12 disciplina navedenih u tablici, posebno za žene, a posebno za muškarce. Iduæe svij. natjecanje je u J.A.R. 2001/2002.

Referenca:

sportski pravilnik FAI za jedrilice, http://www.fai.org